Tragedija u zlatnom kavezu: Buffon otkriva kako je 'nepravda' i korporativizacija uništila njegov savršeni svijet

"Skidam rukavice", piše Gianluigi Buffon, dok nam suznim okom opisuje užase svoje karijere u kojoj je jedini pravi izazov bio to što se s 45 godina "iznutra osjećao zaista mrtvo". Prava drama započinje s Calciopolijem, gdje su Juventus i ostali klubovi samo pokušavali optimizirati rezultate putem sudaca, jer tko ne voli malo kreativnog knjigovodstva u sportu? Iako su bili "izrazito nepopularni", Buffon nas podsjeća da je on bio "iskren prema sebi" i da su "plaćali neobjašnjivu cijenu", što je u jeziku super-bogatih vjerojatno značilo da su malo manje zaradili od sponzora. Ta je "nepravda iz njih izvukla ono najbolje", jer ništa ne motivira profitnu strojnu mašinu kao osjećaj da su ih sustav koji sami kontroliraju malo previše stisnuo.

Onda imamo vrhunac ljudske patnje: Buffon priznaje da je on taj koji je "skrenuo pozornost" sucu na Zidaneov udarac glavom. "Ja sam kriv", šali se legendarni vratar, pokazujući nam koliko je plemenito priznati grijehe kada si već osvojio sve što novac može kupiti. Buffon je bio "potresen i uhvaćen između pomiješanih emocija", vjerojatno razmišljajući o tome kako će ovaj incident utjecati na tržišnu vrijednost igrača u globalnom cirkusu.

Na kraju, Buffon analizira zašto Italija više ne može dominirati. Krivac? "Globalizacija", odnosno taj odvratni proces u kojem korporacije preuzimaju sve, što je Buffonu vjerojatno bilo sasvim u redu dok mu je donosilo milijune. "Moramo se promijeniti" kako bi stvorili "bolju budućnost", vjerojatno misleći na nove načine kako prodati kreativni talent poput Tottija kao brend, jer u svijetu gdje je nogomet samo još jedan proizvod, pravu umjetnost zamjenjuje efikasna optimizacija tržišta.